Short-term effects of air pollution on hospital admissions for cardiovascular diseases and diabetes mellitus in Sofia, Bulgaria (2009–2018)

Bugarska ima izrazito visoku incidenciju kardiometaboličkih bolesti i mortaliteta koja je povezana s onečišćenjem zraka. Ovdje smo ispitivali povezanost dnevnih razina onečišćenja zraka s brojem bolničkih prijama zbog ishemijskih bolesti srca (I20 – I25), cerebralnog infarkta (I63) i šećerne bolesti neovisne o inzulinu (E11) u Sofiji u Bugarskoj. Na raspolaganju smo imali dnevne podatke o broju bolničkih prijama te o prosječnim razinama onečišćenja zraka za desetogodišnje razdoblje, tj. od početka 2009. do kraja 2018. Onečišćivala koja smo promatrali obuhvatila su lebdeće čestice (PM_2.5 i PM₁₀), dušikov dioksid (NO₂), sumporov dioksid (SO₂), ozon (O₃) i ugljikov monoksid (CO). Kako bismo utvrdili učinke onečišćenja zraka na broj bolničkih prijama, oslonili smo se na modele binomijalne regresije, prilagođene za razdoblje do sedam dana uoči bolničkoga prijama, uzimajući pritom u obzir autokorelacije i vremenske trendove podataka, dan u tjednu te temperaturu i vlažnost zraka. Naši rezultati potvrđuju da veće onečišćenje načelno povećava rizik od bolničkoga prijama zbog ishemijskih bolesti srca i cerebralnog infarkta, a ta je povezanost sa šećernom bolesti nejasnija. Prijam u bolnicu obično je kasnio nekoliko dana za porastom onečišćenja te je bio učestaliji u pojedinim demografskim podskupinama odnosno nakon što bi onečišćenje prešlo određeni prag. Ono što, međutim, nismo očekivali jest da se broj bolničkih prijama (i povezani rizik) povećao za topla vremena, a ne za hladnih mjeseci. Dakako, naše rezultate treba uzeti s određenim oprezom, no i takvi daju dobru ideju kako onečišćenje zraka može potaknuti akutne epizode s njim povezanih bolesti srca i krvožilja, a naš model može poslužiti za istraživanje sličnih veza diljem Bugarske.