Contribution of fruit, vegetables, whole cereals, and legumes to total fibre intake in adult Croatian Dalmatian population

Postoje uvjerljivi dokazi da su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke glavni izvori prehrambenih vlakana iz hrane, tj. čine oko 80 % ukupnog unosa prehrambenih vlakana i mogu potencijalno pomoći u prevenciji mnogih bolesti. Cilj naše studije bio je procijeniti ukupni unos vlakana konzumacijom hrane koja predstavlja glavne izvore prehrambenih vlakana. Dio podataka objavljen je u našoj ranijoj studiji za odraslu hrvatsku populaciju. Konkretna analiza podataka uključivala je uzorak od 1.034 odrasla ispitanika u Dalmaciji u Hrvatskoj koji su odgovorili na validirani upitnik o frekvenciji unosa hrane bogate vlaknima između listopada 2014. i ožujka 2015. Također, analizirali smo i uspostavili popis najčešće kupljenog voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u trima trgovačkim centrima na području grada Zadra (hrvatska obala). Na osnovi dobivenih podataka za svaki smo pojedinačni proizvod izračunali čimbenik pretvorbe te ga procijenili za pojedinu skupinu hrane: voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Dobivene čimbenike pretvorbe te podatke iz ankete upotrijebili smo za izračun ukupnog unosa vlakana (TFI) za našu ispitivanu populaciju, i on je iznosio 11,4 g po osobi dnevno, što je samo polovica preporučenih prehrambenih potreba. U prosjeku su ispitanici izvijestili da konzumiraju jedan komad voća i jedan obrok povrća dnevno, što je manje od polovine dnevne preporuke za oba izvora. Četvrtina ispitanika (25,8 %) izvijestila je da uopće ne konzumira cjelovite žitarice, a njih samo 0,2 % konzumiralo je preporučenih 3 – 5 obroka cjelovitih žitarica ili mahunarki dnevno. Također smo uočili značajno veću konzumaciju voća i cjelovitih žitarica/mahunarki kod žena u odnosu na muškarce. Naša otkrića upozoravaju na nedovoljan unos prehrambenih vlakana u odrasloj populaciji u Dalmaciji u Hrvatskoj, što je slično nalazima iz drugih zapadnih zemalja te upućuje na duboko ukorijenjene probleme u tim gospodarstvima. Međutim, naša otkrića mogu biti ili precijenjena ili podcijenjena, stoga ih je potrebno potvrditi novim longitudinalnim istraživanjima na širem uzorku, koristeći se preciznijim alatima.