Češnjak je vrijedan izvor ljekovitih sastojaka te je i dalje vrlo raširen, posebice zbog svojih antitumorskih, hipolipidemičkih, antioksidacijskih i imunomodulatornih svojstava. Ovo istraživanje pokazuje protektivni učinak te antioksidacijsko djelovanje konvencionalno uzgojenog i češnjaka uzgojenog iz in vitro presadnica. Češnjak korišten u ovom istraživanju dobiven je sadnjom češnjeva (CG) ili in vitro presadnica (PG) izravno u tlo. Nakon završetka vegetacije, CG i PG češnjak su uzorkovani te su pripremljeni ekstrakti kako bi se usporedilo njihovo protektivno djelovanje te antioksidacijska aktivnost. Utvrđeno je kako metoda uzgoja koja je rezultirala krajnjim prinosom lukovice kod CG ili nadzemnog dijela kod PG češnjaka značajno utječe na povećanje sadržaja polifenola, flavonoida, antioksidacijski učinak i na sadržaj alina. Također, ispitano je protektivno djelovanje ekstrakata češnjaka na prethodno induciranu citotoksičnost vodikovim peroksidom kod HepG2 stanica. Na temelju testa stanične vijabilnosti, sadržaja GSH i ROS-a utvrđeno je kako PG češnjak može biti jednako ili više učinkovit u svom ljekovitom i antioksidacijskom djelovanju u odnosu na CG češnjak. Nadalje, PG u usporedbi s CG češnjakom može se proizvesti u kraćem vegetacijskom razdoblju, u kojem se ostvaruje veći prinos korištenjem manje originalnog reprodukcijskog materijala (češnjeva). Na kraju, potrebno je istaknuti kako značajno veći sadržaj alina, polifenola i flavonoida, uz istovremeni značajno veći prinos biomase, utvrđen kod PG češnjaka, eventualno donosi novi uzgojni model češnjaka s povećanim sadržajem bioaktivnih komponenti, što poboljšava funkcionalnost češnjaka kao izvora ljekovitih sastojaka.
